Engleski jezik



Je nastao iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka Velike Britanije. S razvojem kolonijalnog carstva Engleske, u područjima koja je kolonizirala njen je jezik postajao dominantan, a često i službeni. U Sjedinjenim Američkim Državama na saveznoj razini ne postoji službeni jezik, ali de facto službeni jezik je engleski. U Kanadi se, osim u Quebecu gdje je dominantniji francuski, također govori engleski. Jezici indijanskih plemena koja su živjela u Sjevernoj Americi su skoro izumrli, kako su dotična plemena raseljena u rezervate i pri tome bitno reducirana, a praktično svi njihovi pripadnici asimilirani u današnju civilizaciju.

Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije Južnoafričke Republike, Australije te Novog Zelanda, s istim posljedicama. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog, španjolskog i hindu jezika.

U školi stranih jezika Latina engleski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi
- intenzivni tečajevi
- konverzacijski tečajevi
- vikend konverzacijski tečajevi
- specijalizirani tečajevi poslovne komunikacije
- pripremni tečajevi za polaganje međunarodnih ispita o znanju jezika

Predavači engleskog jezika u Latini su:

Ksenija Kahlina – voditeljica tečajeva engleskog jezika
Lana Ljubas- voditeljica tečajeva engleskog i španjolskog jezika


Francuski jezik



Romanski je jezik, koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama . Njime se koristi 77 milijuna stanovnika na Zemlji kao prvim jezikom i 52 milijuna ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno 129 milijuna frankofona (prema procjeni iz 1999. godine) po brojnosti govornika francuski jezik deseti na svijetu. Iako je tek treći po broju govornika među romanskim jezicima (iza španjolskog i portugalskog), francuski jezik je i dalje, geopolitički gledano, najvažniji romanski jezik. I dok je još u 19. stoljeću (i na početku 20. stoljeća) uživao status glavnog svjetskog jezika, tijekom 20. stoljeća francuski je drastično izgubio na važnosti, do te razine da ga se katkada (neutemeljeno) zna svoditi samo na jezik kulture i diplomacije. Međutim, osnivanjem i djelovanjem Međunarodne organizacije Frankofonije (L'Organisation Internationale de la Francophonie) (kraće: Frankofonija), različitim vrstama suradnje Francuske i Belgije s bivšim kolonijama, promoviranjem francuskoga u svijetu, te prije svega brzim demografskim rastom velikog broja zemalja članica Frankofonije i opismenjivanjem stanovništva u istima (pretežno onima smještenima u Africi- poglavito zemlje Magreba, ali i druge, u kojima je francuski obično jedan od službenih jezika) trend stagnacije francuskog je zaustavljen, pa se u posljednjih par desetljeća mogu p rimijetiti posve drukčija kretanja. Prema najnovijim podatcima francuski jezik uči 89 634 000 ljudi u svijetu (porast od gotovo 10% u 7 godina - od zadnjeg istraživanja 1998.), što ga čini drugim najviše učenim svjetskim jezikom (odmah nakon engleskog). Od toga broja 37,26% se odnosi na subsaharsku Afriku, 30,9% na Europu, 20,1% na Sjevernu Afriku i Bliski Istok, 9,47% na Sjevernu i Južnu Ameriku, a 2,25% na Aziju (bez Bliskog Istoka) i Oceaniju.

U školi stranih jezika Latina francuski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi
- intenzivni tečajevi
- konverzacijski tečajevi
- vikend konverzacijski tečajevi
- specijalizirani tečajevi poslovne komunikacije
- pripremni tečajevi za polaganje međunarodnih ispita o znanju jezika

Predavači francuskog jezika u Latini su:

Iva Kirinić- voditeljica tečajeva francuskog jezika


Njemački jezik



pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike. Njime govori 128 milijuna ljudi u 38 država svijeta.

Države u kojima je njemački glavni službeni jezik
• Njemačka
• Lihtenštajn
• Austrija

Lihtenštajn je jedina država u kojoj je njemački jedini službeni i govorni jezik. Njemačka i Austrija imaju i priznate manjinske jezike.

Države u kojima je njemački službeni jezik uz druge jezike

• Belgija (uz francuski i nizozemski)
• Luksemburg (uz luksemburški i francuski)
• Švicarska (63%njemački) (na državnoj razini uz francuski , talijanski i retoromanski; u 17 od 26 kantona je njemački jedini službeni jezik, a u još 4 je službeni uz druge)
• Italija: samo regionalno u Južnom Tirolu (uz talijanski i ladinski ; u drugim regijama: Aosta:francuski , Friula: slovenski , uvijek i uz talijanski)
• Danska: u područjima gdje živi njemačka manjiha uz danski
• Namibija (od lipnja 1984 uz afrikaanski i engleski, a od stjecanja nezavisnosti Namibije 1990 više nije službeni jezik)
• Rusija: priznat je kao jezik komunikacije stanovništva njemačkog porijekla u oba zapadnosibirska Nacionalna okruga Asovo (područje Omska) i Halbstadt (Regija Altaj)

U školi stranih jezika Latina njemački jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi
- intenzivni tečajevi
- konverzacijski tečajevi
- vikend konverzacijski tečajevi
- specijalizirani tečajevi poslovne komunikacije
- pripremni tečajevi za polaganje međunarodnih ispita o znanju jezika

Predavači njemačkog jezika u Latini su:

Romana Santovac Vodopivec- voditeljica tečajeva njemačkog jezika
Andrea Ljubobratović- voditeljica tečajeva njemačkog jezika


Portugalski jezik (a língua portuguesa)



Romanski je jezik kojim se služi oko dvjesto milijuna ljudi. Službeni je jezik (língua oficial) u Brazilu (zemlji u kojoj živi 80 % svih govornika tog jezika) i Portugalu, te nekim afričkim zemljama (Angola, Gvineja Bisau, Mozambik, Sveti Toma i Princip, Zelenortska Republika). Odnedavno je i jedan od službenih jezika u azijskoj državi Istočni Timor (Timor Leste). Postoje dvije glavne varijante portugalskog jezika: dominantni, brazilski portugalski (portugues brasileiro na port., Brazilian Portuguese na engl., brésilien na franc.), kojim se služi oko 80 % svih govornika portugalskog jezika, i europski ili luzitanski portugalski (portugues lusitano ili portugues europeu na port., Continental Portuguese na engl.) koji je službeni jezik u Portugalu, afričkim zemljama i u Istočnom Timoru. Brazilski portugalski proučavaju brazilijanisti, a luzitanski portugalski luzitanisti.

U školi stranih jezika Latina portugalski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi
- intenzivni tečajevi
- konverzacijski tečajevi
- vikend konverzacijski tečajevi
- specijalizirani tečajevi poslovne komunikacije

Predavači portugalskog jezika u Latini su:

Stela Jozić- voditeljica tečajeva portugalskog jezika
Marijana Mijatović- voditeljica tečajeva portugalskog jezika


Španjolski jezik



Materinji je jezik 352 milijuna ljudi, a zajedno s ljudima kojim je dodatni strani jezik, španjolskim govore otprilike 417 milijuna ljudi (Prema procjenama iz 1999. godine). Španjolski jezik spada u skupinu indoeuropskih romanskih jezika, podskupinu ibero romanskih jezika. Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća, pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa. Naziva se također i kastiljski (španj. Castellano), posebno u Južnoj Americi i u dvojezičnim zonama u Španjolskoj čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije Kastilje.

U školi stranih jezika Latina španjolski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi
- intenzivni tečajevi
- konverzacijski tečajevi
- vikend konverzacijski tečajevi
- specijalizirani tečajevi poslovne komunikacije
- pripremni tečajevi za polaganje međunarodnih ispita o znanju jezika

Predavači španjolskog jezika u Latini su:

Petra Franjković- voditeljica tečajeva talijanskog i španjolskog jezika
Lana Ljubas – voditeljica tečajeva engleskog i španjolskog jezika


Talijanski jezik (talijanski: l'italiano ili la lingua italiana)



Romanski je jezik. Govori ga oko 62 milijuna ljudi, od kojih većina živi u Italiji. Standardni talijanski temelji se na firentinskom narječju. Talijanski se piše latinicom. Talijanski je službeni jezik u Italiji i San Marinu, te u švicarskim kantonima Ticino i Grigioni. Talijanski je, uz latinski, drugi službeni jezik u Vatikanu, uz slovenski je službeni i u slovenskim primorskim općinama Koper, Izola i Piran, te se uz hrvatski koristi i u Istri, gdje živi talijanska manjina. Dosta je raširen i među potomcima iseljenika u Luksemburgu, SAD-u i Australiji.Također ga dobro poznaju žitelji Malte, gdje je bio jedan od službenih jezika, dok ga 1934. nije zamijenio engleski. U manjem opsegu govori se i u bivšim afričkim kolonijama Italije, kao što su Somalija, Libija i Eritreja.

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini. Jezgru Talijanima daju drevni Latini koji su asimilirali ostala italska plemena i nametnula im latinski jezik. Ekspanzivnom politikom Rima i osvajanjima rimske vojske (Rimljani) osvojena je do 272 p.n.e. cijela Italija, pa da bi se nakon punskih ratova, iza 146. p.n.e. počeli širiti ogromnim područjem Europe, Azije i Afrike. Već u II. stoljeću Rimsko carstvo seže od Iberskog poluotoka i Britanskog otočja do Mezopotamije. Sa sobom Rimljani donose duhovnu i materijalnu kulturu. Grade ceste koje služe pokretima rimske vojske, akvadukte, arhitekturu, i što je veoma važno, šire latinski jezik. Latinizacijom domorodnih plemena u osvojenim krajevima nastaju u Europi novi narodi, prema njima, odnosno gradu (Rimu; Roma) prozvani Romanski narodi. Ove nove narode danas poznajemo kao Rumunje, Španjolce, Portugalce, Francuze, Retoromane, Valonce, Moldavce Katalonci, Arumunje ili Vlase i druge manje zajednice.

Talijana danas u Italiji (ne računajući raznorazne druge narode) ima preko 22 milijuna. Težak život, osobito na jugu, u Kalabriji i Siciliji, mnoge je otjerao u prekomorske zemlje, trbuhom za kruhom. U novim domovinama veoma su aktivni i kulturno i politički. Prema UN-ovim podacima u Italiji danas živi 65 nacija, dok Talijana danas ima uz Italiju u još 61 državi; u Francuskoj (2005) preko milijun; u SAD preko 900,000; u Argentini 1,8 milijun i drugdje.

U školi stranih jezika Latina talijanski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi
- intenzivni tečajevi
- konverzacijski tečajevi
- vikend konverzacijski tečajevi
- specijalizirani tečajevi poslovne komunikacije
- specijalizirani tečajevi za prevođenje talijanskog jezika
- pripremni tečajevi za polaganje međunarodnih ispita o znanju jezika

Predavači talijanskog jezika u Latini su:

Petra Franjković- voditeljica tečajeva talijanskog i španjolskog jezika
Mirjana Fučkan – voditeljica tečajeva talijanskog jezika


Ruski jezik



slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve. Ruskim kao materinjim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.

U školi stranih jezika Latina ruski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi
- intenzivni tečajevi
- konverzacijski tečajevi
- vikend konverzacijski tečajevi
- specijalizirani tečajevi poslovne komunikacije

Predavači ruskog jezika u Latini su:

Antonija Franotović- voditeljica tečajeva ruskog jezika


Japanski jezik (nihongo)



Službeni je jezik Japana, a osim toga se govori i u dijelovima Kine i Koreje koji su dugo bili pod japanskom vlašću, te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD, Brazil).Postoji nekoliko teorija o nastanku japanskog jezika, ali znanstvenici se još uvijek razilaze u mišljenjima. Najvjerojatnija teorija povezuje japanski s izumrlim jezicima koji su se u prošlosti upotrebljavali na području korejskog poluotoka i Mandžurije.Zbog razvoja u dugogodišnjoj izolaciji, teško je pronaći bilo kakve veze između japanskog i drugih jezika. Japanski jezik zajedno s Ryukyu jezicima, koji se govore na području Okinawe, spada u japansku jezičnu porodicu.

U školi stranih jezika Latina japanski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi

Predavači japanskog jezika u Latini su:

Atsuko Ogawa- voditeljica tečajeva japanskog jezika


Hindski jezik (hindi)



Hindski (hindi) najvažniji je suvremeni indijski jezik, a materinskim ga jezikom smatra više od 300 milijuna Indijaca. Piše se pismom devanagari ili nagari ( naziv se tumači na dva načina : gradsko pismo i pismo brahmana Nagara iz Guđarata). Ono se razvilo iz starog indijskog pisma brahmi. Tim se pismom pišu još i sanskrt ( najstariji sačuvani indoeuropski jezik, jezik Veda kojega Indijci smatraju svetim i iskazuju osobito štovanje svakome tko ga zna) te nepalski i marathski. Devanagari je slogovno pismo, svaki grafem kojim se označuje konsonat sadrži i kratko a. Tko nauči dobro hindi, moći će razumjeti velik broj riječi sanskrta. Gramatički ustroj hindi dijeli s urdskim (urdu), službenim jezikom Pakistana, tako da su razlike između tih dvaju jezika jedva zamjetljive. Razlika je u pismu i djelomično leksiku, jer su Indijci u procesu standardizacije jezika nakon podjele 1947. leksičke praznine upotpunjavali riječima iz sanskrta, a Pakistanci riječima iz arapskog i perzijskog. Hindski je, kao i urdski, standardiziran na osnovi kharibolija, govora obrazovanih delhijskih slojeva s kraja 18. i početka 19. stoljeća.

U školi stranih jezika Latina hindski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi

Predavači hindskog jezika u Latini su:

Valentina Haić- voditeljica tečajeva hindskog jezika


Kineski jezik



Kineski jezik (ISO 639-3: zho) općeniti naziv za kineski jezik u pravom smislu (mandarinski i kolektivni naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su:gan kineski [gan], hakka kineski [hak], huizhou kineski [czh], jinyu kineski [cjy], mandarinski kineski [cmn], min bei kineski [mnp], min dong kineski [cdo], min nan kineski [nan], min zhong kineski [czo], pu-xian kineski [cpx], wu kineski [wuu], xiang kineski [hsn], yue kineski [yue]. 16. siječnja 2009. ovom makrojeziku pridodan je novi kodni element [lzh] (literarni kineski. Kineski standardni jezik, koji se naziva putonghua, temelji se na pekinškom narječju, ali sadrži i neke elemente drugih narječja. Reformom pisma u razdoblju dinastije Qin (od 221. do 206. g. pr. n. e.), koja je neovisne države ujedinila u carstvo, uklonjene su lokalne razlike te je pismo postalo razumljivo u područjima s različitim narječjima. Danas tzv. mandarinskim kineskim, tj. kineskim sjeverne grupe narječja, govori najveći broj ljudi na svijetu.

Pismo
Kinesko pismo je morfemografsko (znamopis). Svako pisme (grafem, znak, karakter) odgovara jednome slogu i predstavlja najmanju jedinicu značenja (morfem). Riječi se mogu sastojati od jednoga ili više morfema, pa se i pišu s odgovarajućim brojem pismena. Najstarije kinesko pismo sačuvano je na natpisima na kostima, kornjačinu oklopu itd. Kinesko pismo ima 6 vrsta znakova. Najelementarnija pismena su piktogrami (slikopismena), a najveći broj pismena sastoji se od elementa koji približno pokazuje značenje (ključ, radikal) i elementa koji približno pokazuje izgovor (fonetik). Danas je u upotrebi ne više od nekih 7000 pismena, ali s poznavanjem 3000 pismena mogu se čitati novine. Kineski latinični alfabet (pinyin), oblikovan i odobren 1958. godine, sastoji se od 26 slova i ima ulogu pomoćnog pisma za bilježenje standardnog izgovora. U pinyinu je malo drugačije nego u hrvatskoj latinici: z se izgovara kao sliveno dz, r kao naše ž, y kao naše j, j kao naše đ, q kao naše ć, x kao mekano š, zh kao naše dž, ch kao naše č, sh kao naše š. Pinyin kod Kineza nije zamjena za kinesko pismo.

U školi stranih jezika Latina kineski jezik može se učiti na slijedećim tečajevima:

- grupni tečajevi
- individualni tečajevi

Predavači kineskog jezika u Latini su:

Han Bin - voditelj tečajeva kineskog jezika